Što poduzetnički stres oko mirovine zapravo otkriva
Većina poduzetnika i ambicioznih zaposlenika između 30 i 55 godina poznaje osjećaj nemira pred pitanjima o mirovini. Marko, vlasnik male tehnološke tvrtke iz Zagreba, početkom 2025. godine suočio se s dilemama koje mu nisu zadašle glavobolje zbog posla, već zbog – života nakon karijere.
"Najviše me brinulo ne hoću li voditi firmu još deset godina, već što me čeka kad odlučim usporiti." — Marko, poduzetnik
Poduzetnik planira buduće troškove
Nakon mnoštva neprospavanih noći i satova provedenih na portalima o mirovinskim fondovima i poreznim razredima, zaključio je: informacija je previše, jasnih koraka premalo. Upravo tu se krije srž problema za ovu ciljanju skupinu – osjećaj kašnjenja, pritiska i neshvaćenosti, čak i kad je poslovanje stabilno.
Što podaci ne govore: kada su troškovi promjenjivi
Marko vodi tvrtku već 12 godina – prihodi su stabilni, profit solidan, a kuća uskoro otplaćena. Na papiru sve izgleda dobro, ali kad je pokušao izračunati može li u mirovinu sa 62 godine, brojke su ga uznemirile.
Njegov prvi "plan" bio je brzinski:
- Uzeti trenutne mjesečne troškove kućanstva
- Dodati željene izdatke za putovanja
- Sve pomnožiti do 90. godine života
- Ubaciti očekivani prinos u najjednostavniji kalkulator
Rezultat: Morao bi raditi punom snagom barem još 15 godina i štedjeti izuzetno agresivno. Osjećaj – zakasnio je s ozbiljnim planiranjem.
Prije nego što je Marko odustao od svega, razgovor sa financijskim savjetnikom razjasnio je najvažniju stvar – redoslijed i kvaliteta pretpostavki bitniji su od samog iznosa ušteđevine.
Praktična segmentacija troškova: osnovni i privremeni izdatci
Savjetnik je Marku postavio jednostavno pitanje: "Kako zamišljaš prve tri godine nakon što usporiš?" Odgovori su se nizali:
- Više putovanja prvih pet do sedam godina
- Kredit za kuću završava za šest godina
- Djeca će završiti fakultet za četiri do pet godina
Umjesto klasične "ravne crte" troškova, Marko je vidio:
- Osnovne, trajne troškove (hrana, režije, zdravlje, skromna zabava)
- Privremene "skokove": putovanja, izdatke za djecu, kredit koji prestaje kroz nekoliko godina
Kada su troškovi segmentirani, projekcija se drastično popravila. Plan, koji je prije djelovao neizvedivo, sada se činio mogućim i bez produženja radnog vijeka ili drastično većih mjera štednje.
Zašto redoslijed financijskih odluka mijenja sve
Tipično, poduzetnici poput Marka prvo pitaju za prinos i najbolji fond. Savjetnik je promijenio redoslijed:
- Definirali su troškove (osnovne i privremene)
- Pregledali javna primanja (mirovina, socijalne naknade)
- Prilagodili investicijski portfelj i strategiju povlačenja
- Tek na kraju razmatrali porezne taktike
Bez dodatne štednje plan je postao realniji, s većim šansama da sredstva izdrže do duboke starosti. Marko je uvidio koliko je dosad ulagao "naslijepo", bez slike o dinamičnim potrebama kroz godine.
Ključne dileme: kada koristiti javna primanja i kako izbjeći zamku vremenskih prinosa
Pitanje kada koristiti državnu mirovinu je središnje:
- Ako koristi odmah, ima više sigurnih prihoda sada, ali ukupno bi mogao dobiti manje kroz život.
- Ako odgodi, dobiva veće mjesečne iznose kasnije, ali se tada oslanja više na ušteđevinu u ranim godinama.
Savjetnik je pomogao razumjeti rizik sekvenciranja prinosa: nije svejedno kada dođe do loših rezultata na tržištu – ako se to dogodi dok tek započinjete povlačenje, rizik da sredstva brže nestanu je puno veći.
Rješenje:
- Konzervativna "kanta" – sredstva za nekoliko godina osnovnih troškova u sigurnim oblicima (gotovina, državne obveznice)
- Preostali portfelj ostaje rizičniji
- Okidači za smanjenje povlačenja ako tržište padne određeni postotak
Porezi: prilika u godinama nižih prihoda
Mnogi zanemaruju porezne prilike – ne samo tražeći najmanje poreze svake godine, već sagledavajući ih na dulji rok. Ako nekoliko godina prije formalne mirovine imate manji prihod, to može biti prilika za:
- Povlačenje više iz pojedinih izvora
- Konverzije između tipova štednih proizvoda
- Ukupno manji porezni teret dugoročno
Važno je gledati "porezni prozor", odnosno planirani nivo prihoda kroz 20 ili više godina, a ne samo od porezne godine do godine.
Vrednost koja nije samo broj na računu: nekretnine i biznis
Marko je gotovo otplatio kuću, ali nije razmišljao o mogućnosti preseljenja ili prodaje nekretnine u kasnijim godinama. Slično, s vlastitim poduzećem – nije znao hoće li ga prodati, prenijeti djeci, ili gasiti polako.
Planiranje je pokazalo koliko i ti "nevidljivi" resursi mogu služiti kao rezerve za kasnije i uvelike rasteretiti osjećaj rizika.
Psihološka barijera: odgađanje prema akciji u nekoliko koraka
Markova najveća promjena nije bila u iznosu na računu, već u načinu razmišljanja o rizicima i akciji:
- Prestanak konzumiranja beskonačnih, kontradiktornih savjeta
- Razbijanje strateškog plana u male, konkretne korake
- Izračun osnovnih i privremenih troškova kroz 10–15 godina
- Izrada scenarija za prve tri godine nakon smanjenja rada
- Određivanje iznosa potrebnog u "sigurnoj kanti"
- Priprema nekoliko poreznih pitanja za stručnjaka
Umjesto apstraktnih pravila, Marko je dobio realne okidače za promjenu strategije kad život ili tržište zahtijevaju reakciju.
Za poduzetnike u pokretu: što vrijedi početi već danas
Zbog posla, obitelji i svakodnevnih izazova, lako je zaboraviti na planiranje budućnosti. No Markov primjer pokazuje da:
- Redoslijed odluka daje više jasnoće i sigurnosti nego traženje savršene investicije
- Troškovi i faze života nisu ravna linija, baš kao i razvoj posla
- Rizik i porezi mogu postati alati, a ne samo neizvjesnost ili kazna
- Kuća ili firma nisu samo "imovina", već i mogući izvor fleksibilnosti
Najvažnije: Financijski plan je sredstvo za više slobode i manje stresa, a ne puka matematička vježba. Inovativni umovi najbolje godine mogu živjeti punim plućima, bez osjećaja odgode ili grižnje savjesti.
Ovaj sadržaj služi isključivo informativno i nije zamjena za profesionalni savjet. Za odluke prilagođene vašoj situaciji, obratite se kvalificiranom stručnjaku.